POGLEDAJTE NAŠE NOVE PROIZVODE!
Previous slide
Next slide
Previous slide
Next slide

Tryptofan – šta je, prisustvo i svojstva

Tryptofan je aminokiselina koju organizam ne može sam da proizvede, te je potrebno unositi je putem ishrane. Igra važnu ulogu u pravilnom funkcionisanju organizma, zbog čega je važno detaljno proučiti njena svojstva i osigurati adekvatan unos tryptofana kroz ishranu. Kakvo djelovanje ima, gdje se nalazi i kako koristiti tryptofan? Na ova i druga pitanja odgovorićemo u ovom članku!

Tryptofan – šta je to?

Tryptofan je aminokiselina koju organizam ne može sam proizvesti, pa je potrebno unositi je svakodnevno putem hrane. Ove aminokiseline nazivamo esencijalnim, i one su neophodne za pravilno funkcionisanje i tok mnogih procesa u ljudskom tijelu.

Aktivna forma tryptofana koja može prelaziti krvno-moždanu barijeru je molekul u konfiguraciji L, tj. L-tryptofan. Stoga se često nazivi tryptofan i L-tryptofan koriste kao sinonimi u literaturi. Tryptofan je aminokiselina koja se lako apsorbuje iz probavnog trakta. Zatim se većinom veže za albumine u krvi, a na kraju se izlučuje putem urina. [1] U organizmu, tryptofan ima mnoge funkcije – upoznajmo najvažnije osobine ove aminokiseline.

KUPITE OVDJE

Tryptofan – djelovanje i svojstva

Tryptofan učestvuje u različitim procesima i podržava pravilno funkcionisanje ljudskog organizma. Najvažnija uloga tryptofana je povezana sa sintezom serotonina i melatonina. [2] Ova aminokiselina se naziva prekursor serotonina i melatonina, jer uz odgovarajući nivo tryptofana, organizam može proizvoditi ove dvije supstance. [2]

Serotonin je organski hemijski spoj, poznat kao “hormon sreće”. Kao što ime sugeriše, serotonin može uticati na poboljšanje raspoloženja, smanjenje stresa, san, apetit i kognitivne funkcije. Odgovarajući nivo serotonina u krvi omogućava nam da osjećamo zadovoljstvo i radost. [3]

Kao što smo ranije spomenuli, aminokiselina tryptofan takođe ima važnu ulogu kao preteča melatonina. Melatonin je poznat kao “hormon tame” i proizvodi se uglavnom u pinealnoj žlijezdi. [4] Melatonin pomaže u skraćivanju vremena potrebnog za uspavljivanje – povoljno djelovanje se javlja kada se uzme 1 mg melatonina neposredno prije spavanja. [7] Supstrat za sintezu melatonina je upravo tryptofan, a njegovo pretvaranje u melatonin odvija se kroz četvorostepenu reakciju, pri čemu je jedan od međuprodukata serotonin. [5]

Uzimajući u obzir veoma važnu ulogu ove aminokiseline u sintezi serotonina i melatonina, sigurno je vrijedno obratiti pažnju na adekvatan nivo tryptofana u organizmu. Gdje, dakle, pronaći tryptofan?

Prisustvo tryptofana

Tryptofan je esencijalna aminokiselina koju treba unositi putem hrane. Koji proizvodi bogati tryptofanom trebaju biti uključeni u ishranu kako bi se osigurao njegov odgovarajući nivo?

Tryptofan u prehrambenim proizvodima

Visoka koncentracija tryptofana prisutna je u jajima, mesu i mesnim prerađevinama, ribi i mliječnim proizvodima. Među bogatim životinjskim izvorima tryptofana možemo navesti: piletinu, svinjski but, lososa, tunu, svježi sir ili žumance. [4] Među biljnim proizvodima, pažnju zaslužuju suva sjemena mahunarki, sjemenke, orašasti plodovi, zobene pahuljice i hljeb. Spirulina, suva soja, sjemenke lana, bundeve i suncokreta, kao i bademi, izdvaja se po visokom sadržaju tryptofana. Većina povrća i voća ima nisku koncentraciju tryptofana. [6] Na primjer, pileće meso sadrži 360 mg tryptofana na 100 g proizvoda, svježa tuna – 286 mg tryptofana na 100 g proizvoda, dok banana sadrži samo 14 mg tryptofana na 100 g proizvoda. [6]

Tryptofan u dodacima ishrani

Tryptofan je takođe dostupan u obliku dodataka ishrani, gdje se najčešće sreće u formi L-tryptofana. Dodaci ishrani koji sadrže tryptofan preporučuju se osobama koje žele podršku organizmu u sintezi melatonina i serotonina, kao i onima koji iz različitih razloga ne mogu da pokriju potrebu za ovom aminokiselinom putem ishrane.

Dodatak ishrani ESSENSEY L-Tryptofan sadrži 1000 mg L-tryptofana u dnevnoj dozi i dolazi u obliku celuloznih kapsula koje se lako gutaju i mogu se koristiti od strane vegetarijanaca. Ovaj proizvod proizveden je u proizvodnom pogonu koji ispunjava međunarodne standarde kvaliteta ISO9001 i ISO22000. Takođe je testiran u akreditovanom laboratoriju.

Kako koristiti tryptofan?

Sigurno je važno obezbijediti odgovarajući unos tryptofana putem ishrane. U slučaju da se odlučite za suplementaciju tryptofanom, treba se pridržavati doze preporučene od strane proizvođača i ne prekoračivati navedenu dnevnu količinu, jer višak tryptofana može imati negativne efekte na organizam.

Dodaci ishrani koji sadrže tryptofan, uključujući ESSENSEY L-Tryptofan, preporučuje se uzimati naveče, 30-60 minuta prije spavanja, pijući kapsule sa odgovarajućom količinom tečnosti.

Ko ne bi trebao koristiti tryptofan?

Iako je tryptofan aminokiselina koja se prirodno nalazi u hrani i neophodna je za organizam, nisu svi u mogućnosti da je suplementiraju. Ko ne bi trebao koristiti tryptofan u obliku dodataka?

Dodaci ishrani koji sadrže tryptofan nisu preporučeni za osobe alergične na bilo koji sastojak proizvoda. Takođe, ne bi ih trebali koristiti djeca, trudnice i dojilje. Pored toga, osobe sa poremećajem funkcije jetre i one koje uzimaju lijekove koji utiču na rad nervnog sistema treba da budu posebno oprezne.

Literatura:

  1. Stępień, Agnieszka, et al. “Rola tryptofanu i serotonina u patogenezi i liječenju sindroma iritabilnog crijeva.” Folia Medica Lodziensia 41.2 (2014): 139-154.
  2. Muszyńska, B., Sułkowska-Ziaja, K., Hałaszczuk, P., Krężałek, R., & Łojewski, M. (2014). Analiza indolnih derivata u metanolskim ekstraktu iz micelija Agaricus bisporus uzgajanog in vitro na tečnom Oddoux mediju. Acta Universitatis Lodziensis, Folia Biologica et Oecologica, 10(1), 66-72.
  3. Markowicz-Narękiewicz, A. E. (2011). Veza između izlučivanja neurotransmitera i nastanka mentalnih bolesti – na detaljno razrađenom primjeru depresije. Neurokogniwistika u patologiji i zdravlju, 55-59.
  4. Skwarło-Sońta, K. (2014). Melatonina: hormon sna ili hormon tame?. Kosmos, 63(2), 223-231.
  5. Kazimierczak A, Lewandowski J, Łapiński M: Da li melatonina učestvuje u regulaciji dnevnog ritma krvnog pritiska. Arterijska hipertenzija 2006; 10(1): 69-77.
  6. Goluch Z., Haraf G., Teleszko M., Sastojci dijete i njihovi izvori u hrani neophodni u sintezi određenih neurotransmitera koji utiču na mentalno zdravlje, [u:] Psihika i dijetetika – nerazdvojna povezanost. Najnovija saznanja. ur. Fichny J.,